AUDIO PRETPOJAČALO SA REGULACIJOM JAČINE I TROSTRUKOM REGULACIJOM BOJE TONA

Sećate li se priče o komšijama i vokmenu iz prvog broja? Ovo je nastavak!. Za komšiju koji vas posebno “voli” pravimo njegove omiljene visoke tonove.

3b102.jpg (17866 bytes)

Niskofrekventni (audio) izvori kao što su mikrofoni, kristalne ili magnetske gramofonske, odnosno magnetofonske glave i instrumentalni pikapi na svojim izlaznim priključcima daju veoma malu pobudu. Ovi signali su reda od 2,5 do najviše 150 mV pa ih je potrebno u dovoljnoj meri pojačati pre dovođenja na ulaz pojačavača snage koji dalje preuzima funkciju pojačanja i reprodukcije na zvučnicima. Kvalitetna realizacija opisanog procesa, pri čemu treba imati na umu i međusobnu usklađenost impedansi, u velikoj meri zavisi od pretpojačavačke linije kao sastavnog dela kompletnog audio sistema. Osnovna podela jednog niskofrekventnog sistema svodi se na:

  • Pretpojačavački sklop ili  pojačavač malih signala i
  • Pojačavač snage ili pojačavač velikih signala.

Dalje se pretpojačavački sklop deli na:

  • ulazni stepen i
  • pretpojačavački stepen (u užem smislu),

a pojačavač snage na:

  • pogonski stepen ili drajver i
  • izlazni stepen.

U prvom broju “Mikroelektronike” opisan je kvalitetan tranzistorski pojačavač snage 100/140W. Sada vam predlažemo izradu pretpojačavačkog sklopa, takođe u tranzistorskoj tehnici, koji bi sa opisanim izlaznim pojačalom i odgovarajućim zvučnikom činio kompletan jednokanalni mono audio sistem. U audio tehnici se, s obzirom na položaj radne tačke tranzistora u polju njegovih karakteristika, primenjuju tri klase pojačavača: A, AB i B. Ne ulazećI u dublju analizu, napomenućemo da se klase AB i B primenjuju samo kod pojačavača snage pri čemu se uvek radi o simetričnoj sprezi dva tranzistora, tj. tranzistorskog para.

3b101.jpg (14949 bytes)

Klasa A standardno je zastupljena u pretpojačavačkim sklopovima, a iskusniji elektroničari često je primenjuju i kod izlaznih pojačala manjih snaga. U ovoj klasi, nezavisno od prisustva naizmeničnog si nala na ulazu pojačivača, kroz tranzistor protiče stalna jednosmerna struja. Konstantan protok struje kroz tranzistor izaziva veliku kolektorsku disipaciju (zagrejavanje tranzistora). Suprotno ovom nedostaku A klase, njena velika prednost dolazi do punog izražaja kada su u pitanju izobličenja. Naime, pri malim ulaznim signalima kod pojačavača klaseA izobličenja gotovo da ne postoje. Sa teoretskog gledišta, pomenuto preimućstvo klase A potiče otuda što se radna tačka uvek nalazi u linearnom delu tranzistorske karakteristike koja pokazuje zavisnost kolektorske struje od napona baza-emiter. Pretpojačavač PP316 namenjen je prvenstveno za pojačavanje mikrofonskog signala, ali se može koristiti i kao sklop univerzalne namene. Realizovan je sa tri tranzistora BC548 (čiji je raspored izvoda prikazan slikom), ali se mogu upotrebiti i dobro poznati BC109 ili malošumni BC414. Ukoliko vam nijedan od pomenutih nije pri ruci, stavite bilo koje silicijumske tranzistore N tipa (TUN). Poželjno je bar u prvom stepenu pojačanja (tranzistor T1), radi postizanja boljeg odnosa signal-šum, ipak odabrati malošumni tranzistor.

Pretpojačavački sklop se sastoji iz ulaznog stepena sa tranzistorima T1 i T2, od kojih prvi ima ulogu prilagođavanja impedanse visokoomskog mikrofona na ulaz pretpojačavača i radi u spoju sa zajedničkim emiterom (najveće naponsko i strujno pojačanje). Tranzistor T2 direktno je bazom spregnut sa kolektorom prethodnog stepena i radi u spoju sa zajedničkim kolektorom. Pojačani signal sa emitera T2 se preko sprežnog elektrolitskog kondenzatora 4,7mF vodi na potenciometar za regulaciju jačine reprodukcije (Volume) i dalje preko otpornika 82W i elektrolitskog kondenzatora 4,7mF na bazu trećeg (pretpojačavačkog) stepena sa tranzistorom T3. Kolo za regulaciju boje tona sastoji se iz pasivnih komponenata (potenciometri, otpornici, kondenzatori), a zadatak ovog sklopa se svodi na izdizanje, odnosno potiskivanje niskih (Bass), srednjih (Middle) ili visokih (Treble) učestanosti tonfrekventnog spektra. Opisano kolo omogućava podešavanje boje tona signala za više od ±15 dB (decibela) u odnosu na reprodukciju bez tonske kontrole. Isticanje ili potiskivanje pojedinih tonova vrši se prema individualnoj želji u skladu sa time da li se sluša muzika, govor, specijalni zvučni efekti, kao i sa kakvog snimljenog materijala se signal reprodukuje. Pri upotrebi mikrofona u nekom ambijentu se uvek mogu javiti neki neželjeni tonovi koje pomoću kola za regulaciju boje tona možemo, ako ne potpuno eliminisati, onda bar delimično potisnuti. Analogno tome uvek imamo mogućnost isticanja nekih prijatnih tonova pri upotrebi mikrofona “uživo”. Na tonsku kontrolu signal se dovodi sa kolektora tranzistora T3 preko sprežnog elektrolitsog kondenzatora 22mF. Signal je prethodno ponovo pojačan u pretpojačavačkom stepenu tranzistorom T3, koji radi u spoju sa uzemljenim emiterom, čime je ostvareno značajno dodatno naponsko, odnosno strujno pojačanje. Iz električne šeme je vidljivo da se posle kola za korekciju boje tona signal sa srednjeg izvoda potenciometra TREBLE, preko otpornika 1,2kW vodi na izlazni priključak pretpojačala.

Izrada predpojačala

Pre postavljanja sastavnih elemenata, štampanu pločicu treba očistiti finim brusnim papirom (šmirglom) ili polir-pastom, kako bi se odstranio tanki film patine (bakar oksida) koji predstavlja prirodnu zaštitu bakarne folije od dublje oksidacije. Elementi se montiraju i zalemljavaju po ustaljenom rasporedu. Prvo se postavljaju pasivne komponente: otpornici, blok kondenzatori i elektrolitski kondenzatori. Zatim sledi montiranje aktivnih elemenata – tranzistora.Za sam kraj možemo ostaviti montiranje potenciometara za regulaciju jačine (Volume) i boje tona (Bass, Middle, Treble). Potenciometri se mogu postaviti direktno na štampanu pločicu (kako je prikazano na našim fotografijama i montažnoj šemi) pri čemu treba imati u vidu da se zbog različitog rastera potenciometara moraju na pločici probušiti dodatne rupice.

3b108.jpg (6738 bytes)

Drugi način bio bi postavljanje potenciometara na prednju ploču ugradne metalne kutije, a za njihovo povezivanje sa štampanom pločicom koristiti kratke trakaste ili mikrofonske (oklopljene) provodnike.Prilikom lemljenja moramo voditi računa da su elementi što kraće u dodiru sa lemilicom, a da lemni spoj bude što kvalitetniji. Pri tome posebnupažnju treba obratiti pri postavljanju i lemljenu tranzistora.

3b107.jpg (7698 bytes)

Napajanje pretpojačavača vrši se pomoću kvalitetnog stabilizovanog ispravljača koji sadržI minimalan broj sastavnih komponenata. Za stabilizaciju napona ispravljača upotrebljen je integrisani stabilizator 7815, čiji je raspred izvoda takođe prikazan. Praksa je pokazala da je za pretpojačavače najcelishodnije ovakvo nezavisno napajanje.

Međutim, kada je pretpojačalo u kombinaciji sa pojačalom snage onda se umesto posebnog transformatora za pretpojačalo može iskoristiti i poseban namotaj transformatora predviđenog za napajanje pojačala snage.


Slika 1. Električna šema

3b104.gif (5885 bytes)
Slika 2 Štampana pločica - pogled sa strane bakarne folije

3b105.gif (9600 bytes)
Slika 3. Štampana pločica - pogled sa strane bakarne folije

3b106.gif (5643 bytes)
Slika 4. Šema ispravljača


Igor Lecic WEB link
lecicso@hotmail.com